Strategija sigurnosti u cestovnom saobraćaju koju je danas u formi prijedloga prihvatila Vlada i uputila prema Skupštini Kantona Sarajevo uz akcione planove koji slijede u njenoj implementaciji trebali bi riješiti nedostatke i pružiti okvir djelovanja na području Kantona Sarajevo i šire u oblasti uređenja i obezbjeđenja sigurnosti na našim cestama.
Kako bi se broj poginulih u Bosni i Hercegovini smanjio za 50 posto do 2020. godine, što je zahtjev za države članice UN-a kao dio njihovog vlastitog doprinosa Deceniji akcije, neophodno je da BiH da svoj doprinos ispunjenju zadataka države BiH i njeni svi dijelovi da smanje broj smrtnih slučajeva.
Ostvarenjem ovog cilja, u narednih pet godina bi bio spašen znatan broj života i ozlijeđenih osoba. To je realno i ostvarivo, pod uvjetom da BiH, u svim svojim segmentima napravi i implementira strategije i akcione planove koji se baziraju na pet stubova iz preporuka UN Decenije akcije.
Upravljanje sigurnosti saobraćaja kao prvi stub sigurnosti cestovnog saobraćaja, u Kantonu Sarajevo će se ključno bazirati na uspostavljanju Centra za nadozor, upravljanje i sigurnost saobraćaja i jačanje kapaciteta osoblja.
U Ministarstvu saobraćaja KS ističu da je u završnoj fazi izrada Zakona o uređenju saobraćaja Kantona Sarajevo koji se prevashodno bavi regulisanjem oblasti koje su najuže povezane sa poboljšanjem sigurnosti saobraćaja u KS.
Sigurniji putevi i mobilnost je druga osnovna djelatnost u svrhu poboljšavnja sigurnosti saobraćaja. Tu se misli na projektovanje sigurnijih cesta, preventivne aktivnosti na postojećim cestama, smanjivanje broja opasnih mjesta, poboljšanje održavanja puteva, bolju regulacija saobraćaja.
U poslijeratnom periodu došlo je do značajnog porasta broja vozila i vozača na našim cestama što nije adekvatno popraćeno razvojem i cestovne infrastrukture. Cestovna mreža u BiH se ubraja u slabo razvijene u Evropi. Nedovoljna širina cestovnog zastora, veliki nagibi, oštri radijusi krivina, masovna izgradnja objekata u zaštitnom cestovnom pojasu, kao i relativno loše stanje cestovnih konstrukcija doprinosi nastajanju saobraćajnih nezgoda u našoj zemlji.
Treći stub sigurnijeg saobraćaja je obezbjeđivanje sigurnijih vozila. U protekloj godini je u Sarajevu registovano 133. 948 vozila i za tri posto je više nego godinu ranije, sa tendencijom stalnog povećanja. Od ukupnog broja prvi put registovanih vozila, 11,48 je novih cestovnih motornih vozila dok je 88,52 posto uvezenih rabljenih motornih vozila.
U svrhu unapređenja ove oblasti, Strategija definiše unapređenja kroz tehničke preglede vozila, kroz certifikaciju i homologaciju vozila, odnosno uvođenje strožijih kontrola te dograditi normative koji se tiču uvoz motornih vozila u BiH.
Četvrta osnovna oblast tretira veću sigurnost učesnika u saobraćaju, a koja bi se u Kantonu Sarajevo obezbjeđivala kroz saobraćajno obrazovanje i vaspitanje djece, unapređenje osposobljavanja kandidata za vozače i polaganje vozačkog ispita, kroz kampanje javnog informisanja i veću aktivnost saobraćajne policije.
Zbrinjavanje nakon saobraćajnih nesreća je definisan kao peti stub obezjeđenja cestovne sigurnosti. Tu je tretirana funkcija medicinske hitne pomoći na mjestu saobraćajnih nezgoda, zatim zajednička obuka spasilaca, vatrogasaca i hitne pomoći kao i liječenje i rehabilitacija lica koja su povrijeđena u tim nezgodama.
U dokumentu su predstavljene tragične statsistike koje kažu da na cestama u Bosni i Hercegovini svake godine se dogodi oko 36.000 saobraćajnih nezgoda u kojima više od 360 ljudi smrtno strada, a preko 10.000 ljudi bude povrijeđeno.
U dostupnim policijskim izvještajima o saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini, glavni uzročnici nastanka istih su neprilagođena brzina kretanja, nepoštivanje saobraćajnih propisa i alkoholiziranost. I takvi uzroci saobraćajnih nezgoda se ponavljaju i prikazuju iz godine u godinu bez dublje analize i provjere. Međutim poznato je da su pored čovjeka, faktori sigurnosti vozilo, cesta i okolina.
Nažalost, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije saobraćajne nezgode se nalaze među deset vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. U saobraćajnim nezgodama svaki dan na cestama širom svijeta strada oko 3000 osoba. Dakle svakih šest sekundi neko umre ili postane invalid na cestama. Ukoliko navedene podatke zbrojimo za godinu dana, broj poginulih u saobraćajnim nezgodama širom svijeta prelazi brojku od 1,2 miliona osoba, dok je broj povrijeđenih 50 miliona.
U zaključcima i preporukama ove strategije, koju je naručila Direkcija za ceste KS 2015.godine, a radio ga je tim Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu navodi se da su problemi koji se posljednjih godina javljaju u segmentu sigurnosti u saobraćaju proizašli dobrim dijelom iz nepostojanja strateških dokumenata na nivou Bosne i Hercegovine.
Donošenjem Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i njegova implementacija u svim segmentima ustroja države i njenih institucija trebao je stimulisati procese u sektoru sigurnosti cestovnog saobraćaja sa daljnjom modernizacijom i reagovanjem u segmentima gdje se Zakon u dosadašnjoj implementaciji pokazao nedorečenim, odnosno neefikasnim.
Strategije i akcioni programi sigurnosti saobraćaja treba da predstavljaju sintezu naučnog, praktičnog i stručnog rada institucija BiH, čija je obaveza i dužnost da osiguraju sigurnost svih učesnika u saobraćaju. U izradi programa treba prihvatiti pozitivna iskustva i praksu evropskih zemalja čijim integracijama BiH teži.